16.09.2016 / Knjigovodstveni savjeti

Bjanko zadužnica i pojmovi vezani uz nju

Što je bjanko zadužnica?

Bjanko zadužnica je pisana isprava koju izdaje dužnik uz javnu ovjeru svojeg potpisa kojom daje suglasnost da se radi naplate vjerovnikove tražbine zaplijene svi njegovi računi koje ima kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnog prometa, te da se novac s tih računa izravno isplaćuje vjerovniku na način određen tom izjavom. Bjanko zadužnica je uređena Ovršnim zakonom prema kojemu ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi i svojstvu ovršne isprave.

Dužnik po bjanko zadužnici

Bjanko zadužnicu može izdati svaka pravna osoba, obrtnik ili druga osoba koja obavlja samostalnu djelatnost te svaka poslovno sposobna fizička osoba. To je i bitna razlika u odnosu na prijašnje propise po kojima je bjanko zadužnicu smio izdati samo dužnik koji je imao svojstvo trgovca. Najvažnija karakteristika dužnika je ta da dužnik predstavlja osobu koja daje suglasnost da se radi naplate vjerovnikove tražbine zaplijene njegovi računi. Time se zadužnicom stvaraju pretpostavke pravomoćnog rješenja o ovrsi odnosno ovršne isprave pred sudom.

Dužnik nakon podnošenja zadužnice na naplatu, nema na raspolaganju više redovitih pravnih sredstava kojima bi učinkovito mogao spriječiti zapljenu svojih računa i naplatu tražbine. Ako na bjanko zadužnici nije javno ovjeren potpis dužnika, takva zadužnica također stvara prava i obveze između vjerovnika i dužnika, ali vjerovnik tada mora svoju tražbinu ostvariti u parničnom postupku.

U slučaju kad dužnik smatra da je vjerovnik naplatio više nego što je iznosio dug ili da dug uopće ne postoji, tada dužnik može svoju tražbinu prema vjerovniku ostvariti u parničnom postupku tužbom. Javni bilježnik ovjerava potpis dužnika izdavatelja bjanko zadužnice. Kako je već rečeno, to mogu biti fizička ili pravna osoba. Ako je dužnik pravna osoba, tada član uprave ili prokurist čije je ime upisano u sudski registar, potpisuje bjanko zadužnicu i ovjerava je pečatom.

Vjerovnik i prijenos zadužnice

Od podataka o vjerovniku u bjanko zadužnicu se unose: tvrtka, odnosno ime i prezime, sjedište odnosno mjesto i adresa, osobni identifikacijski broj (OIB), s naznakom da će vjerovnik odrediti način na koji će se sredstva s računa dužnika isplatiti vjerovniku u skladu sa zakonskim propisima. Vjerovnik na bjanko zadužnici može biti svaka fizička ili pravna osoba. U trenutku kada dužnik javno ovjerava svoj potpis na zadužnici, nije obvezno da vjerovnik bude naveden na njoj. Vjerovnik se može označiti odmah, ali se to može učiniti i naknadno, najkasnije do trenutka kada se banci podnosi bjanko zadužnica na naplatu. Time je omogućeno jednostavno kolanje bjanko zadužnice u pravnom prometu, jer se tako zadužnica može bez posebnih formalnosti prenijeti na drugu pravnu ili fizičku osobu.

Na taj način dužnik ne mora uopće znati tko mu je vjerovnik sve do trena kada bjanko zadužnica bude predana banci na naplatu. Prijenos zadužnice na treću osobu znači ujedno i prijenos svih prava koja su pripadala vjerovniku. Vjerovnik vrši prijenos zadužnice sastavljanjem isprave kojom izjavljuje da svoja prava iz zadužnice prenosi na novog vjerovnika. Takvu je izjavu potrebno javnobilježnički ovjeriti, bez obzira da li se nalazi na samoj zadužnici ili u posebnoj ispravi.

Iznos duga i dospjelost tražbine

Propisani su iznosi koji se upisuju u bjanko zadužnicu, i koji predstavljaju maksimalnu svotu duga koja se zadužnicom može naplatiti. Iznosi mogu biti: do 5.000,00 kuna, do 10.000,00 kuna, do 50.000,00 kuna, do 100.000,00 kuna, do 500.000,00 kuna, do 1,000.000,00 kuna.

Dužnik se može zadužiti i za viši iznos od 1,000.000,00 kuna, ali tada mora izdati više bjanko zadužnica. Konkretan iznos duga, koji predstavlja glavnicu upisuje se u zadužnicu pod rednim brojem 3, a ne može viši od iznosa na koji je glavnica nominirana, ali može biti niži. Predviđa se mogućnost korištenja zateznih kamata, a datum početka tijeka zateznih kamata upisuje se pod rednim brojem 4. Kamate teku od dana koji će vjerovnik naknadno odrediti, ali najranije od dana izdavanja zadužnice.

Jamstvo

Postoji mogućnost da obvezu dužnika iz zadužnice mogu preuzeti i druge osobe u svojstvu jamca platca istovremeno kad i dužnik ili naknadno. Jamac platac je osoba koja odgovara vjerovniku kao glavni dužnik za cijelu obvezu i vjerovnik može zahtijevati ispunjenje obveze bilo od glavnog dužnika bilo od jamca ili od oba istovremeno. U slučaju naplate bjanko mjenice od jamca, vjerovnik mora obavijestiti jamca da mu glavni dužnik nije na vrijeme ispunio obvezu, jer bi u protivnom jamac mogao pretrpjeti određenu štetu. Na taj se način daje jamcu mogućnost ispunjenja obveze dužnika bez naplate zadužnice.

Postupak naplate

Vjerovnik može ostvariti svoju tražbinu temeljem bjanko zadužnice pljenidbom računa dužnika i/ili ovrhom pred sudom. Naplatu pljenidbom računa dužnika vjerovnik po dospijeću dostavlja izvorni primjerak bjanko zadužnice banci kod koje dužnik ima otvorene račune koji su navedeni u zadužnici kao predmet zapljene. Uz zadužnicu vjerovnik treba dostaviti banci i pisani zahtjev za zapljenom računa i da se tražbina prenese vjerovniku. Ovrha pred sudom radi naplate bjanko zadužnice obično se pokreće kada na računima dužnika nema dovoljno sredstava da se namiri vjerovnikova tražbina.

Tada je potrebno promijeniti predmet ovrhe i pokrenuti sudski ovršni postupak prijedlogom za ovrhu na temelju ovršne isprave. Vjerovnik zajedno s prijedlogom za ovrhu dostavlja nadležnom sudu izvornik bjanko zadužnice s ispunjenim podacima o stranama, tražbini (glavni i sporedni dug) te podacima o dospjelosti.

Za dodatne savjete kontaktirajte naš knjigovodstveni servis u Zagrebu ili knjigovodstveni servis u Osijeku.

Podijeli:

Nedavne objave