29.07.2016 / Knjigovodstveni savjeti

Kontni plan i poslovne knjige

Kontni plan

Prije početka bilježenja poslovnih promjena novog poduzeća, računovođa mora najprije razmisliti o mogućim vrstama promjena koje će se u poduzeću događati. Na temelju uvida u različite moguće poslovne promjene računovođa priprema pregled (popis) s nazivima računa koji će se koristiti za bilježenje tih promjena, a tako dobiveni pregled se naziva kontni (računski) planKontni plan sadrži knjigovodstvene račune (konta) za stavke bilance (imovina, obveze, kapital) i za stavke računa dobiti i gubitka (prihodi i rashodi) koji su označeni brojem i nazivom. Interni je akt (pisani dokument) poduzeća koji služi kao organizacijsko sredstvo za lakše bilježenje poslovnih promjena u poduzeću. Prilagođen je potrebama određenog poduzeća.

Kontni plan obuhvaća razrede i supine konta te sintetička konta koja se primjenjuju u svrhu bilježenja knjigovodstvenih promjena. Kontni plan poduzetnika mora biti sastavljen tako da osigurava podatke za odvojene i konsolidirane financijske izvještaje te mora biti u skladu s propisanim okvirnim kontnim planom.

Poduzetnik može, ako je to potrebno, proširiti kontni plan tijekom poslovne godine. Ako se popis konta ne mijenja s prvim danom novog izvještajnog razdoblja, poduzetnik se može nastaviti koristiti kontnim planom koji je primjenjivao i u prethodnom izvještajnom razdoblju.

Jedinstveni okvirni kontni plan donosi i mijenja Odbor za standard financijskog izvještavanja svojom odlukom te ga objavljuje u Narodnim novinama.

Poslovne knjige

Poduzetnik je dužan voditi poslovne knjige po načelu sustava dvojnog knjigovodstva. Poduzetnik je dužan voditi poslovne knjige koje čine dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige.

Dnevnik je poslovna knjiga u koju se knjigovodstvene promjene nastale u određenom izvještajnom razdoblju unose kronološki. Dnevnik se može uspostaviti kao jedinstvena poslovna knjiga ili više poslovnih knjiga koje su namijenjene za evidenciju promjena na pojedinim skupinama bilančnih zapisa ili za izvanbilančne zapise.

Svako knjiženje u dnevnik mora imati redni broj te sadržavati podatke na temelju kojih se pri nadzoru knjiženje može nedvojbeno povezati s pripadajućom knjigovodstvenom ispravom i osobom koja je kontrolirala knjigovodstvenu ispravu. Poduzetnik mora osigurati provjerljivost usklađenosti između prometa dnevnika i glavne knjige za izvještajno razdoblje.

Glavna knjiga sustavna je evidencija svih knjigovodstvenih promjena nastalih na financijskom položaju i uspješnosti poslovanja u određenom izvještajnom razdoblju u kojoj se ti događaji grupiraju prema njihovoj vrsti, a na temelju kontnog plana. Ako se koriste pomoćne knjige, poduzetnik je dužan ažurno prenositi proknjižene promjene ili njihove sažetke u glavnu knjigu.

Glavnu knjigu čine dva odvojena dijela, i to:

  • Bilančni zapisi
  • Izvanbilančni zapisi

Iznosi na kontima glavne knjige za određeno razdoblje moraju biti usklađeni s iznosima iskazanima u bilanci i računu dobiti i gubitka, odnosno izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Knjigovodstvene promjene na kontu glavne knjige unose se redoslijedom kako su nastale.

Vođenje poslovnih knjiga

U poslovne knjige unose se podaci na temelju knjigovodstvnih isprava. Poslovne knjige moraju se voditi po načelu nepromjenjivog zapisa o nastalom poslovnom događaju. Poslovne knjige otvaraju se početkom poslovne godine na temelju zaključne bilance sastavljene na kraju prethodne poslovne godine ili na temelju popisa imovine i obveza kod novoosnovanih poduzetnika ili na temelju knjigovodstvene isprave.

Pomoćne knjige otvaraju se donosom stanja iz poslovnih knjiga zaključenih na kraju prethode poslovne godine. Poduzetnik je dužan poštivati načelo da završna stanja konta iskazana u bilanci na zadnji dan izvještajnog razdoblja moraju biti identična početnim stanjima istih konta na prvi dan sljedećeg izvještajnog razdoblja. Isto vrijedi i za konta koja se vode izvanbilančno.

Poduzetnik zaključuje svoje poslovne knjige osobito na:

  • Zadnji dan poslovne godine
  • Dan koji prethodi statusnoj promjeni
  • Dan prije prestanka obavljanja djelatnosti sukladno posebnim propisima ako je poduzetnik fizička osoba
  • Dan koji neposredno prethodi početku postupka likvidacije ili stečaja
  • Poslovne knjige moraju se zaključiti najkasnije četiri mjeseca nakon završetka poslovne godine
  • Zaključene poslovne knjige mogu se ponovno otvoriti samo prije odobravanja financijskih izvještaja, ako je to potrebno kako bi se osigurao istinit i fer prikaz financisjkog položaja i uspješnosti poduzetnika.
  • Ako nije drukčije propisano posebnim zakonom, poduzetnika koji mijenja pravni oblik ne zaključuje svoje poslovne knjige zbog preoblikovanja.
  • Poduzetnik je dužan u izvještajnom razdoblju od dana ulaska u postupak likvidacije otvoriti poslovnu godinu te zatvoriti svoje poslovne knjige s danom zaključenja postupka likvidacije.

Ukoliko imate pitanja, obratite se našem Recupero timu u knjigovodstveni servis u Zagrebu ili knjigovodstveni servis u Osijeku.

Pročitajte sljedeći članak: Financijska izvješća u trgovačkim društvima 

Podijeli:

Nedavne objave