29.08.2016 / Savjeti za poduzetnike

Kriteriji socijalnog poduzetništva

Kriteriji socijalnog poduzetništva

Da bi neka privredna aktivnost imala obilježje socijalne ekonomije treba istovremeno imati sve tri bitne odrednice. Tako su kriteriji socijalnog poduzetništva:

1. SOCIJALNI – udruživanje

    • društvena korist za zajednicu
    • realizirana inicijativa i zadovoljene potrebe skupine građana
    • poštovani demokratski procesi u donošenju odluka
    • ravnopravno sudjelovanje zaposlenika i članova, kupaca ili korisnika
    • reinvesticija profita u zajednicu.

2. EKONOMSKI – poduzetništvo

  • kontinuirano djelovanje
  • visok stupanj autonomije djelovanja
  • preuzimanje odgovornosti za financijske rizike poslovanja
  • određeni postotak plaćenih radnika (da nisu svi volonteri).

3. POLITIČKI – ostvariti nešto novo i drugačije

Nositelji socijalnog poduzetništva

  1. poduzeća koja nisu vođena interesima kapitala nego uz ekonomske stvaraju i socijalne učinke
  2. različiti akteri civilnog društva koji se udružuju s ciljem stvaranja poduzeća koja će zadovoljiti temeljne potrebe ciljanih socijalnih skupina ili zajednica.
  3. Osnovni koraci za pokretanje socijalnog poduzetništva

Osnovni koraci za pokretanje socijalnog poduzetništva

  1. analiza vlastitih potencijala
  2. analiza mogućnosti i prijetnji u okruženju
  3. informiranje o konkurenciji
  4. izbor djelatnosti u skladu s vlastitim potencijalom i potrebom tržišta
  5. izrada poslovnog plana
  6. upoznavanje potencijalnih investitora s poslovnim planom
  7. realiziranje poslovnog plana
  8. evaluacija i izvještavanje dionika.

Zakonodavni okvir

U zemljama EU ne postoje jednoznačna određenja niti jedinstveni standardi za socijalno poduzetništvo.

Referentni dokumenti o poduzetništvu u EU su:

  • Lisabonska strategija (2000.)
  • EU Povelja o malim poduzećima (2000.)
  • Zelena knjiga o poduzetništvu ( 2003.)
  • Akcijski plan za poduzetnike – EAP (2004.)
  • Small Business Act for Europe – SBA (2008.)

U Republici Hrvatskoj ne postoji posebni zakon kojim se uređuje socijalno poduzetništvo, ali je obavljanje socijalno poduzetničkih aktivnosti regulirano slijedećim zakonima:

  •  Zakon o udrugama ( NN 88/01, 11/02)
  •  Zakon o zadrugama ( NN 36/95, 67/01, 12/02)
  •  Zakon o zakladama i fondacijama ( NN 36/95, 64/01 )
  •  Zakon o ustanovama ( NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08 )
  • Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2006.- 2011.

Socijalne usluge i društveni aktivizam

Prilikom poticanja razvoja aktivnosti socijalnog poduzetništva bitno je razlikovati socijalne usluge od društvenog aktivizma.

Razlike su slijedeće:

  • socijalne usluge i socijalno poduzetništvo su direktni oblici djelovanja na probleme u zajednici, te se kao takvi moraju provoditi kontinuirano,
  • socijalni aktivizam je indirektno djelovanje na aktere u društvu da krenu u akciju kako bi izazvali pozitivne promjene za poboljšanje uvjeta življenja u zajednici.

Te aktivnosti često nisu i ne moraju biti kontinuirane. Društveni aktivizam može dovesti do održivog napretka u postojećem sustavu.

Također je bitno razlikovati tri tipa socijalnih pothvata i to:

  1. socijalni poduzetnik – kreće u akciju i stvara novu stabilnu ravnotežu,
  2. društveni aktivista – utječe na druge da stvore novu i stabilnu ravnotežu,
  3. pružatelj socijalnih usluga – poduzima konkretne akcije kako bi direktno utjecali na postizanje ravnoteže.

Oblici stjecanja dohotka u socijalnom poduzetništvu

Najčešći oblici stjecanja dohotka u socijalnom poduzetništvu su:

  • pružanje usluga
  • prodaja proizvoda
  • intelektualno vlasništvo
  • članarina


- investicije

Za dodatne savjete i pomoć obratite se našim Recupero stručnjacima u knjigovodstveni servis u Zagrebu ili knjigovodstveni servis u Osijeku.

Pročitajte naš sljedeći članak: Porez na dodanu vrijednost – PDV

Podijeli:

Nedavne objave