04.08.2016 / Knjigovodstveni savjeti

Porez na dobit za obrt – obveze i obračun

Znate li kako se obračunava porez na dobit za obrt i koje su vaše obveze? U nastavku teksta doznajte sve što vas zanima.

Porez na dobit za obrt

Obrtnik je obveznik poreza na dobit:

  • ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od  3.000.000,00 kuna, ili ako ispunjava dva od sljedeća tri uvjeta:
  • u prethodnom poreznom razdoblju je ostvario dohodak veći od 400.000,00 kuna
  • ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti veću od 2.000.000,00 kuna
  • u prethodnom poreznom razdoblju je prosječno zapošljavao više od 15 radnika

O ispunjavanju jednog od nabrojanih uvjeta obrtnik u pisanom obliku izvješćuje nadležnu ispostavu Porezne uprave do kraja godine u kojoj je uvjet ispunjen.

Obrtnik može biti obveznik poreza na dobit i ako do kraja tekuće godine podnese pisani zahtjev nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu da u idućoj kalendarskoj godini želi plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak. U slučaju supoduzetnišva ili drugog oblika zajedničkog dohotka pisani zahtjev podnose i potpisuju svi supoduzetnici.  Rješenje kojim se usvaja zahtjev obvezuje  poreznog obveznika sljedeće 3 godine. U opravdanim slučajevima Porezna uprava može odobriti i kraći rok prelaska s plaćanja poreza na dohodak na porez na dobit i obratno.

Porezna osnovica poreza na dobit je dobit što se utvrđuje kao razlika između prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit.

Porez na dobit za obrt obračunava se i plaća po stopi od 20%.

Predujam poreza na dobit plaća se po osnovi godišnje porezne prijave za prethodnu kalendarsku godinu, odnosno za prethodno kalendarsko razdoblje. Mjesečni predujam utvrđuje se tako da se svota porezne obveze za prethodno razdoblje podijeli s brojem mjeseci istog razdoblja.

Porezni obveznik koji počinje obavljati djelatnost ne plaća predujmove do podnošenja prve porezne prijave.

Porezno razdoblje je, u pravilu, kalendarska godina. Iznimno, Porezna uprava može na zahtjev poreznog obveznika odobriti da se porezno razdoblje i kalendarska godina razlikuju, pri čemu porezno razdoblje ne smije prelaziti razdoblje od 12 mjeseci. Izabrano porezno razdoblje porezni obveznik ne moće mijenjati 3 godine.

Ukoliko trebate odgovore na još neka pitanja, obratite se našim stručnjacima koji su za to specijalizirani, u knjigovodstveni servis u Zagrebu ili knjigovodstveni servis u Osijeku.

Pročitajte sljedeći članak: Porez na dobit – trgovačko društvo 

Podijeli:

Nedavne objave