06.01.2017 / Knjigovodstveni savjeti

Računovodstveno poslovanje u obrtu

  1. Otvaranje žiro računa

Obrtnik sam bira poslovnu banku kod koje će otvoriti svoj žiro račun. Istovremeno može imati otvoreno i više računa, no tada je dužan odrediti jedan s kojega će se naplaćivati porezi, doprinosi i druge javne obveze. Naplatu za svoje proizvode i usluge može primiti na svoj žiro račun, a ako posluje s građanima i u gotovini. Odlukom o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem ograničeno je korištenje gotovine za plaćanja između poslovnih subjekata.

2. Vođenje poslovnih knjiga u obrtu

Poslovne knjige obrtnika jesu:

  • knjiga primitaka i izdataka
  • knjiga prometa
  • evidencija o tražbinama i obavezama
  • popis dugotrajne imovine

    Obrtnici koji su uključeni u sustav Pdv-a moraju voditi i propisane knjige ulaznih i izlaznih računa, temeljem kojih se obračunava obveza za plaćanje Pdv-a. Ukoliko se obrtnik bavi trgovinom, dužan je voditi i Popis robe u trgovini na malo.

    Knjiga primitaka i izdataka je pregled svih nastalih primitaka i izdataka tijekom jedne godine (poreznog razdoblja), zabilježenih po datumima nastanka.

    Knjiga prometa je knjiga u koju se krajem dana ili početkom sljedećega upisuju svi primici naplaćeni u gotovini i čekovima.

    Knjigu prometa nisu obvezni voditi obrtnici koji dnevno ažurno vode knjigu primitaka i izdataka, kao niti oni koji dnevni promet ostvaren u trgovini upisuju u Popis robe u trgovini na malo.

    Evidencija o tražbinama i obvezama je pregled svih ispostavljenih i primljenih računa, osim gotovinski na- plaćenih ili plaćenih. Obrtnici koji su u sustavu Pdv-a pa knjige ulaznih i izlaznih računa vode redoslijedom primanja/izdavanja računa, ne moraju voditi posebnu evidenciju o tražbinama i obvezama, no ako knjige ulaznih i izlaznih računa vode redoslijedom plaćanja/naplate, dužni su voditi i ovu evidenciju.

    Kako će voditi knjige odlučuje sam obrtnik. Može birati između uvezanih knjiga, slobodnih listova ili korištenja informatičkog programa za vođenje knjiga. Izgled knjiga nije striktno utvrđen, ali se u njima moraju osigurati svi propisani podaci.

    Popis dugotrajne imovine je pregled upisanih stvari i prava čija vrijednost premašuje 3.500 kuna, a vijek trajanja mu je godinu dana. Popis služi za utvrđivanje otpisa vrijednosti imovine (amortizacije).

3. Obveza fiskalizacija

Obveznici fiskalizacije su sve pravne osobe koje su obveznici poreza na dobit, ako su obveznici izdavanja računa te fizičke osobe, obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti (obrti, slobodna zanimanja). Izuzeti iz obveze fiskalizacije su sve fizičke ili pravne osobe koje prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost isključuje obvezu izdavanja računa, primjerice prodaja karata ili žetona u putničkom prometu, prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama i otvorenim prostorima, ostvareni prometi evidentirani preko mjernih uređaja.

Za osobe koje obavljaju djelatnost u manjem obimu, a to su fizičke osobe kojima se dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, vrijedi pojam malog obveznika fiskalizacije. Ovi obveznici su dužni izdavati račune koje će prije ovjeriti na Poreznoj upravi (posebna knjiga računa označena rednim brojevima i ovjerena).

4. Isplata plaće – JOPPD obrazac

Poslodavci, ali i drugi isplatitelji plaća i ostalih primitaka imaju obvezu sastavljanja izvješća o isplaćenim plaćama te o svim drugim oporezivim i neoporezivim primitcima. Podaci se podnose Poreznoj upravi na JOPPd-u – jedinstvenom obrascu poreza, prireza i doprinosa.

U obrascu JOPPD iskazani su podaci o primitcima od nesamostalnog rada, porezu na dohodak, prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja, zatim podaci o drugom dohotku (ugovor o djelu, autorski honorari, drugi dohodak u naravi) te pripadajućim porezima i doprinosima, podaci o primitcima od kojih se utvrđuje dohodak od imovinskih prava, dohodak od kapitala ili dohodak od osiguranja.

Uz navedene, u JOPPd obrascu iskazuju se i podaci o isplatama dnevnica i putnih troškova, upotrebi privatnog automobila u službene svrhe, podaci o dividendama i udjelima u dobiti, naknade za prijevoz, darovi dani djeci zaposlenika, prigodne nagrade, otpremnine, naknade za vrijeme nezaposlenosti ili profesionalne rehabilitacije i sl.

JOPPD obrazac podnosi se elektroničkim putem u okviru elektroničkog servisa Porezne uprave e-Porezna.

U slučaju kada se prilikom predaje obrasca ne koristi spomenuti servis e-Porezna, obrazac se predaje nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu isplatitelja ili pak prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika, ako je on sam obveznik dostavljanja JOPPD obrasca.

Obrazac se podnosi na dan isplate plaće, odnosno na dan nastanka obveze uplate doprinosa (ukoliko nema isplate plaće).

Također, obrazac se podnosi u roku od 8 dana od primitka kojeg fizičke osobe ostvare izravno iz inozemstva ili od druge fizičke osobe te primitka kojeg ostvare osobe zaposlene u diplomatskom ili konzularnom pred- stavništvu.

Obrazac se podnosi do posljednjeg dana u mjesecu, kada je primitak ostvaren:

  • za plaće u naravi ostvarene kod poslodavca ili za primitke u naravi koje osobe ostvaruju od davatelja koji nisu njihovi poslodavci
  • za mirovine isplaćene od HZMO-a
  • primitke ostvarene na osnovu sezonskog rada u poljoprivredi

    Do 15. u mjesecu obrazac se podnosi za primitke koji se ne smatraju dohotkom, kao što su stipendije, dnev- nice i slično.

Za dodatna pitanja obratite se našem Recupero timu.

Podijeli:

Nedavne objave